Priprema za polazak u školu

Byadmin

PRIPREMA ZA POLAZAK U ŠKOLU

Polazak u školu za dijete i njegovu obitelj donosi mnogo promjena, pa je pravovremena priprema djeteta za taj veliki korak od velike važnosti. Priprema za školu ne odnosi se samo na godinu prije polaska u školu. Spremnost za školu podrazumijeva sposobnosti i vještine koje se razvijaju od najranije djetetove dobi. Škola pred djecu stavlja određene zahtjeve, za koje djeca, kako bi im mogla udovoljiti moraju dostići određenu razinu spremnosti. To se odnosi na tjelesnu, socio-emocionalnu i spoznajnu spremnost.

 
PROCJENA SPREMNOSTI ZA ŠKOLU

Prije upisa u prvi razred utvrđuje se psihofizičko stanje djeteta od strane stručnog povjerenstva. To podrazumijeva sistematski zdravstveni pregled u ambulanti školske medicine te testiranje djeteta u matičnoj školi kod stručne službe (razgovor uz provjeru osnovnih vještina). Ako sistematski pregled i testiranje djeteta ukažu da još nije dostiglo onu zrelost koja omogućava udovoljavanje školskim zahtjevima, savjetuje se odgoda početka školovanja za godinu dana.

 
ŠTO DIJETE TREBA ZNATI I MOĆI?

Pitanje koje najčešće “muči” roditelje je „Mora li dijete naučiti čitati i pisati prije polaska u školu?“. Dijete ne mora znati pisati i čitati prije polaska u školu. Ipak, trebalo bi razvijati razne sposobnosti i vještine koje su uvjet za savladavanje takvih školskih izazova.

 
PREDČITALAŠKE I PREDPISALAČKE VJEŠTINE

Ove vještine podrazumijevaju:

  • prepoznavanje i proizvodnju rime,
  • slogovnu sintezu i analizu (spajanja slogova u riječi i obratno, rastavljanje riječi na slogove),
  • izdvajanje prvog i zadnjeg glasa u riječima, glasovnu sintezu i analizu (spajanja glasova u riječi i obratno, rastavljanje riječi na glasove, odnosno „slovkanje“)
  • grafomotoričke vještine.

Očekuje se da dijete pravilno izgovara sve glasove i pravilno se gramatički izražava (koristi množinu i jedninu, zamjenice, rod i padež). Trebalo bi moći verbalno definirati jednostavne pojmove (od čega su, čemu služe, sličnosti , razlike…), objasniti sličnosti i razlike među pojmovima te moći prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu.

KAKO IH POTICATI?

Ove vještine razvijaju se od djetetovog rođenja, pa je za njihov razvoj nužno pružiti djetetu poticajno okruženje. U takvom okruženju je roditelj primjer ponašanja djetetu, redovito se čita, piše, crta i dijete je okruženo dječjim knjigama prema njegovu interesu. Kroz druženje s knjigom dijete uči kako se drži knjiga, da tekst ide s lijeva na desno, odozgo nadolje te znati okretati listove. To je od velikog značaja jer djeca kad krenu pisati često zrcale slova, pišu s desna na lijevo ili odozdo prema gore. S djetetom možete čitati i pričati priče, igrati se „slovkanja“, smišljati što više riječi s nekim početnim slovom. Kroz različite igre koje zahtijevaju preciznije pokrete rukom može vježbati ruku za crtanje i pisanje (npr. pletenje, provlačenje špage, nizanje perlica)… Ideje za aktivnosti pronađite u našoj rubrici Aktivnosti za djecu!

 
PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE

Matematika nisu samo brojevi i računanje. Dijete treba usvajati različite predmatematičke vještine kako bi kasnije lakše ovladalo matematikom. Te vještine su brojne:

  • razvrstavanje predmeta prema određenom svojstvu (boja, veličina, oblik),
  • uočavanje sličnosti i različitosti,
  • usvajanje pojma broja – prepoznavanje brojki,
  • razumijevanje pojmova više, manje, duži, kraći, oduzmi, dodaj…,
  • razumijevanje dodavanja ili oduzimanja uz konkretne objekte,
  • uspoređivanje predmeta po dužini, širini, težini…,
  • nizanje predmeta
  • slijeđenje niza uputa od više koraka,
  • rastavljanje cjeline na dijelove i obrnuto…
KAKO IH POTICATI?

Mnoge društvene igre potiču razvoj ovih vještina (npr. Čovječe ne ljuti se, Domine, Memory…). Uz to su i vrlo korisne za učenje strpljenja, poštivanja pravila,  nošenja s uspjehom i neuspjehom, pa se slobodno prepustite igri s vašom djecom! U našoj rubrici Aktivnosti za djecu pronađite neke ideje za druge aktivnosti kroz koje dijete može razvijati predmatematičke vještine. 

 
ŠTO JOŠ?

U ovoj dobi se očekuje da djeca dobro poznaju boje, vremenske odnose (godišnja doba, dani u tjednu, jutro, večer, prije, poslije) te prostorne odnose (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad). Također, očekuje se da su informirana o svijetu oko sebe (npr. da znaju koja životinja daje mlijeko, kako se zove grad u kojem žive, razlike između domaćih i divljih životinja…). Mnoge ove informacije dijete usvaja jednostavno kroz svakodnevne razgovore, posebno s roditeljima – razgovarajte s djetetom što češće i više.

 
VAŽNOST SOCIO-EMOCIONALNE ZRELOSTI

Često veliki naglasak stavljamo na spoznajne zahtjeve koje škola stavlja pred djecu. Međutim, socio-emocionalna zrelost izuzetno je bitna kako bi djetetova prilagodba na novo okruženje bila što lakša.

SAMOSTALNOST
  • Djeca trebaju biti samostalna u brizi o sebi i svojim stvarima, vješta u komunikaciji s vršnjacima i odraslim osobama, strpljiva, sposobna kontrolirati svoje emocije, surađivati, tražiti pomoć, rješavati konflikte…
  • Stvorite djetetu radne navike kroz male obaveze, kao što su pospremanje sobe, kreveta, postavljanje pribora na stol…
  • Potaknite dijete da samo donosi male odluke (npr. koju priču želi da mu pročitate, koju majicu će obući).
  • Pokažite entuzijazam kada želi nešto samo učiniti, iako mu za to treba puno više vremena.
  • Pokažite ponos, recite djetetu da imate povjerenja u njegove sposobnosti i da ste uz njega ako mu treba pomoć. Razgovarajte na koje načine može zatražiti pomoć od vas, tko mu još može pomoći kada nešto ne razumije ili ima problema. Nemojte stalno učiti s djetetom, ali budite dostupni ako treba pomoć.
POZITIVAN STAV PREMA SEBI I OKOLINI
  • U ovoj dobi počinju uspoređivati sebe s vršnjacima, a uskoro kreću i prva vrednovanja u školi. Stoga je važno njegovati i razvijati samopouzdanje djeteta. Važno je pohvaliti djetetovo konkretno ponašanje, omogućiti djetetu doživljaj uspjeha kroz aktivnosti u kojima je uspješno, ohrabrivati dijete da se upušta u nove aktivnosti, poticati da završi započeto, da ne odustaje, učiti dijete da promatra vlastiti napredak, učiti da prihvaća neuspjeh.
  • Razvijajte djetetove pozitivne stavove i interes prema školi. Ohrabrujte svoje dijete čak i ako sami imate neugodna sjećanja na školske dane. Djeca lako i sama osjete nesigurnosti i strahove roditelja. Govorite o školi kao o mjestu gdje će naučiti puno novoga, upoznati nove prijatelje, imati učitelja koji će mu pomagati. Nikako nemojte dijete plašiti obavezama koje ga čekaju u školi.
  • Budite djetetu podrška ne samo u prvim danima, već i kasnije. Osim što ste mu izvor sigurnosti, možda će ga trebati zaštititi od nekih situacija u odnosima s djecom i odraslima. Neka zna da ste vi ona osoba kojoj će se obratiti za pomoć ako stvari krenu naopako.
PRIPREMA, PLANIRANJE I DOGOVARANJE
  • Prije polaska u školu na vrijeme i u dobrom ozračju s djetetom pripremite njegov prostor za učenje, potrebni pribor i školsku torbu. Neka dijete aktivno bude uključeno u izbor, kako bi priprema za školu dobila na važnosti, stvorilo pozitivan stav o školi i umanjilo strah pred nepoznatim.
  • Ostvarite odnos suradnje i otvorene komunikacije s učiteljicom i stručnim timom škole – podijelite informacije o djetetu koje bi mu mogle olakšati nošenje sa školskim izazovima.
  • Uspostavljanje rutine olakšat će djetetu prilagodbu na promjene – dogovorite s djetetom kako će izgledati njegovo poslijepodne nakon škole (npr. “kad dođem iz škole, prvo ručam, odmorim pola sata, pa onda pišem domaću zadaću”).
  • Na vrijeme razgovarajte s djetetom o svim svakodnevnim promjenama koje slijede i kako će se na njih prilagoditi: promjene ritma i navika, odlazak do škole, samostalnost… Možete se unaprijed igrati nekih situacija, neka dijete pred vama vodi u aktivnostima: npr. otključavanje vrata, kako prijeći cestu, kako pitati za pomoć…
  • Zajedno dogovorite pravila (npr. kad se piše zadaća).
  • Uvježbajte s djetetom put do škole, upoznajte ga s osobama koje će se o njemu brinuti za vrijeme vaše odsutnosti. Provjerite zna li dijete važne podatke: adresu stanovanja, vaše brojeve telefona, gdje radite i dr.

 

Detaljnije informacije s dodatnim primjerima kako pomoći djetetu u pripremi za školu možete pročitati u Vodiču za roditelje:  Ulazak u svijet škole .